Povijest

Velika naseljenost, ograničene mogućnosti poljoprivrednog privređivanja i težak životni uvjeti oblikovali su Međimurca kao marljivog i poduzetnog čovjeka, često prisiljenog na odlazak u potragu za poslom. Uz poljoprivredu, obrtništvo je postalo važan izvor egzistencije i razvoja.

Međimurje je kroz povijest imalo velik broj obrtnika različitih struka, a njihova stručnost, radišnost i poduzetnost pridonijele su gospodarskoj snazi ovoga kraja. Upravo je brojnost i raznolikost obrtničkih zanimanja bila jedan od razloga zbog kojih su organizirani oblici udruživanja imali posebno značenje.

Od cehova do obrtničkih udruženja i komorskog sustava

Nakon postupnog nestanka strogih cehovskih pravila, što se u Međimurju događalo uglavnom tijekom druge polovice 19. stoljeća, obrtnici se počinju organizirati u obrtne zborove. Oni su okupljali obrtnike na razini pojedinih trgovišta i kotara te predstavljali važan korak prema modernijem obliku strukovnog povezivanja.

Usporedno se razvijao i komorski obrtni i trgovački sustav. Važan događaj na nacionalnoj razini bilo je osnivanje Trgovačko-obrtničke komore hrvatsko-slavonsko-dalmatinske u Zagrebu 1852. godine.

Važne godine u organiziranju međimurskog obrtništva

Put prema osnivanju Obrtničke komore Međimurske županije

Donošenjem novog Zakona o obrtu 1. srpnja 1993. godine stvoreni su zakonski preduvjeti za uspostavu suvremenog komorskog sustava u Republici Hrvatskoj. Njegovim razvojem i osnivanjem regionalnih obrtničkih komora omogućeno je i osnivanje krovne organizacije hrvatskog obrtništva – Hrvatske obrtničke komore.

U tadašnjoj Županiji Međimurskoj nije postojala organizacija Saveza udruženja hrvatskih obrtnika, već samo udruženje. Kako bi se ostvarili preduvjeti za osnivanje regionalne komore, pristupilo se organizacijskom povezivanju međimurskih obrtnika.

Zanatstvo je organizirano kroz dva strukovna udruženja: Udruženje hrvatskih obrtnika Županije međimurske, današnje Udruženje obrtnika Međimurske županije, i Udruženje ugostitelja Županije međimurske, današnje Udruženje ugostitelja Međimurja. Njihovim povezivanjem u Savez udruženja hrvatskih obrtnika za područje Županije stvorena je organizacijska osnova za osnivanje regionalne obrtničke komore.

Skupština Udruženja hrvatskih obrtnika Županije međimurske 17. prosinca 1993. godine donijela je odluku o istupanju iz Saveza udruženja hrvatskih obrtnika regije Varaždin. Istodobno se pristupilo formiranju dvaju udruženja i njihovu povezivanju u savez na području Županije. Time su stvoreni organizacijski preduvjeti za osnivanje Obrtničke komore Županije Međimurske.

Nakon što su udruženja na svojim izbornim skupštinama donijela statute i druge odluke potrebne za buduće djelovanje, predloženi su kandidati za članove Skupštine buduće Komore.

9. prosinca 1994. – osnovana Obrtnička komora Međimurske županije

Osnivačka skupština Obrtničke komore Županije Međimurske održana je 9. prosinca 1994. godine u dvorani Centra za malu privredu u Čakovcu. Na skupštini su izabrana i imenovana tijela novoosnovane regionalne komore, čime je započelo novo poglavlje organiziranog zastupanja interesa međimurskih obrtnika.

Za članove prve Skupštine imenovani su:
Ivan Lepoglavec, Rudolf Petek, Franjo Božak, Tomo Pahek, Stjepan Lovrenčić, Dragutin Mađar, Zlatko Vuri, Slavko Faltak, Josip Varga, Stjepan Blažeka, Franjo Cimerman, Marija Makovec, Ivan Meznarić, Ana Patafta, Rajka Džanko, Miljenko Balić, Slava Varga, Milan Kovačević, Ladislav Pikl, Ivan Rajković i Antun Magdalenić.

Prvi Izvršni odbor činili su Ivan Lepoglavec, Stjepan Blažeka, Zlatko Vuri, Slavko Faltak, Josip Varga, Marija Makovec, Drago Mađar, Tomo Pahek i Franjo Cimerman.

U prvom Nadzornom odboru bili su Josip Rihtarec, Dragutin Novak, Franjo Mađarić, Andrija Kovačić i Franjo Kolar.

Za prvog predsjednika Obrtničke komore Županije Međimurske imenovan je Ivan Lepoglavec, plastičar iz Strahoninca, s poslovnim sjedištem obrta u Goričanu. Imenovanjem na tu dužnost postao je i član Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore.

Na istoj regionalnoj skupštini za predstavnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore delegirani su Josip Varga, elektromehaničar iz Čakovca, i Franjo Cimerman, voditelj računovodstvenog servisa iz Nedelišća, s poslovnim sjedištem u Čakovcu. Franjo Cimerman na prvoj je skupštini Hrvatske obrtničke komore imenovan u Nadzorni odbor.

Predsjednici Obrtničke komore Međimurske županije

Od osnutka 1994. godine Komoru su vodili predsjednici koji su svojim radom pridonosili razvoju obrtništva i zastupanju interesa međimurskih obrtnika.

1. Ivan Lepoglavec
2. Slavko Faltak
3. Boris Lukovnjak
4. Dražen Novak

Danas Obrtnička komora Međimurske županije nastavlja svoju ulogu u povezivanju obrtnika, zastupanju njihovih interesa, promicanju obrtničkih zanimanja i stvaranju uvjeta za daljnji razvoj obrtništva u Međimurju.