Uvođenje obveze isticanja baznih, odnosno takozvanih sidrenih cijena, predstavljeno je kao mjera veće transparentnosti i zaštite potrošača. No postavlja se pitanje koliko takve mjere doista pomažu građanima, a koliko dodatno opterećuju obrtnike koji se svakodnevno bore s rastom troškova poslovanja. Iz Obrtničke komore Međimurske županije upozoravaju da se ponovno velik dio administrativnog tereta prebacuje upravo na male poduzetnike, bez dovoljno vremena za prilagodbu i bez jasne procjene stvarnih učinaka.
U Obrtničkoj komori ističu kako obrtnici cijene ne mijenjaju proizvoljno, niti od poskupljenja ostvaruju automatsku dodatnu zaradu. Iza svake promjene cijene stoje konkretni troškovi – od nabavnih cijena sirovina i materijala, energenata, najma i režija do plaća i doprinosa zaposlenih. Kada ti troškovi rastu, obrtnik mora odlučiti hoće li dio povećanja preuzeti na vlastiti teret ili prilagoditi cijene kako bi uopće mogao nastaviti poslovati.
„Razumijemo potrebu za transparentnošću i zaštitom potrošača, ali ne možemo prihvatiti da se problem rasta cijena promatra samo kroz konačnu cijenu koju vidi kupac. Bazna cijena pokazuje da je do promjene došlo, ali ne objašnjava njezin uzrok. Stvara se prostor za pogrešan dojam da obrtnici samovoljno podižu cijene i koriste inflaciju, a pritom se zanemaruje činjenica da su i sami izloženi svakodnevnom rastu svih ulaznih troškova. Obrtnici nisu uzrok inflacije, nego njezine posljedice osjećaju jednako kao i građani”, ističe Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.
Dodatna administracija za one koji već rade sve
Posebno zabrinjava činjenica da se nove obveze uvode u poslovanje malih obrta, u kojima jedna osoba često istodobno obavlja svoj osnovni posao, nabavu, administraciju, komunikaciju s kupcima i niz drugih poslova. Sada se od njih očekuje i prilagodba cjenika, poslovnih programa i mrežnih stranica novim tehničkim zahtjevima.
Prema novom Pravilniku o načinu objave cjenika proizvoda, obrtnici koji imaju vlastite mrežne stranice moraju na njima objaviti cjenike u strojno čitljivom formatu, uz propisanu strukturu podataka i čuvanje prethodnih cjenika u arhivi. To za mnoge male obrtnike znači dodatno vrijeme, tehničko prilagođavanje, a nerijetko i angažiranje vanjskih informatičkih usluga koje treba platiti.
„Moramo biti svjesni da iza velikog broja obrta ne stoje računovodstveni odjeli, informatičari i administrativni timovi. To su ljudi koji ujutro otvaraju svoje radionice, trgovine, salone i ugostiteljske objekte, rade sa strankama, a nakon radnog vremena rješavaju svu administraciju. Svaka nova obveza za njih znači dodatne sate rada ili dodatni trošak. Zato stalno upozoravamo da se propisi moraju donositi uz razumijevanje stvarnih uvjeta u kojima mali obrtnici posluju”, poručuje Novak.
Određena pojednostavljenja, ali glavne obveze ostaju
U odnosu na raniji prijedlog, konačni Pravilnik donosi i određena pojednostavljenja, osobito kada je riječ o obvezama digitalne objave cjenika i čuvanju njihove arhive. Ipak, temeljne obveze za obrtnike ostaju, a njihova provedba i dalje zahtijeva dodatno vrijeme, tehničku prilagodbu i, u pojedinim slučajevima, dodatne financijske izdatke. Poseban izazov predstavljaju mali obrti koji nemaju vlastitu informatičku podršku i u kojima većinu poslova obavlja sam obrtnik.
„Dobro je što je dio naših upozorenja i zahtjeva uvažen te što su pojedine obveze pojednostavljene. No to ne mijenja činjenicu da su obrtnici dobili nova pravila praktički preko noći. Očekujemo da će se najava ministra gospodarstva o savjetodavnom postupanju inspekcija u početnom razdoblju doista provoditi u praksi, a ne da se obrtnike kažnjava zbog nečega za što nisu imali dovoljno vremena ni mogućnosti pripremiti se”, naglašava Novak.
Obrtnicima ne trebaju nove prepreke, nego uvjeti za rad
U Obrtničkoj komori Međimurske županije smatraju da se problem rasta cijena ne može riješiti dodatnim administrativnim obvezama niti isticanjem cijena iz prošlosti. Potrebne su konkretne mjere koje će smanjiti troškove poslovanja i omogućiti obrtnicima da zadrže konkurentnost, radna mjesta i kvalitetu usluga. Među prioritetima ističu nastavak i ciljano jačanje mjera potpore za energente, rasterećenje troškova rada, povoljnije uvjete zakupa poslovnih prostora te stvaranje stabilnijeg i predvidljivijeg poslovnog okruženja.
„Naš je zadatak upozoravati na probleme s kojima se obrtnici susreću, tražiti rješenja i biti njihov glas prema institucijama. Ne protivimo se zaštiti potrošača, ali ona ne smije značiti dodatno opterećivanje onih koji svojim radom svakodnevno održavaju gospodarstvo i zapošljavaju ljude. Želimo da se čuje i druga strana – strana obrtnika koji ulažu vlastiti rad, novac i vrijeme, preuzimaju poslovni rizik i često rade od jutra do mraka. Obrtnici ne traže povlastice, nego razumne propise i uvjete u kojima mogu raditi i opstati”, zaključuje Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.



