NOVI PROPISI

Zakon o radu - odredbe o radnom vremenu i godišnjem odmoru

Pojašnjenje o načinu primjene odredaba o radnom vremenu i godišnjem odmoru - Zakon o radu (NN 149/09.) - temeljem dobivenog tumačenja od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva :

RASPORED RADNOG VREMENA

Raspored radnog vremena utvrđen je člankom 46.. Njime je propisano da se dnevni i tjedni raspored radnog vremena može utvrditi propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom s radničkim vijećem ili ugovorom o radu. Odluka mora biti u pisanom obliku i radnici moraju s odlukom o rasporedu radnog vremena biti pravovremeno upoznati, pri čemu Zakon kaže da kod svake promjene bi to trebalo biti najmanje tjedan dana unaprijed.
Primijenjeno u poslovanju obrtnika koji nemaju veliki broj radnika, pa prema tome niti obavezu donošenja pravilnika o radu, to će značiti da raspored radnog vremena (kao i do sada) mogu za svakog radnika utvrđivati ugovorom o radu. Ukoliko to pitanje ne urede ugovorom o radu, ostaje im mogućnost da donesu posebnu pisanu odluku o rasporedu radnog vremena. Kolektivni ugovori koji kod obrtnika mogu doći u primjenu u pravilu su tzv. granski kolektivni ugovori ( za trgovinu, ugostiteljstvo, graditeljstvo), što znači da uređuju općenita pitanja radnih odnosa, ali ne i pitanje rasporeda radnog vremena jer je ono specifično za svakog poslodavca. Obrtnici koji imaju 20 ili više radnika, obvezni su izraditi i donijeti pravilnik o radu, pa njime rješavaju i pitanje rasporeda radnog vremena.
Ovdje treba ukazati na pozitivnu izmjenu radnog zakonodavstva u pogledu rasporeda radnog vremena, jer novi Zakon u st.3. čl.46. predviđa mogućnost da radno vrijeme ne bude posve jednoliko raspoređeno kroz tjedne, već da broj radnih sati varira od tjedna do tjedna. Kako je st.2. čl.43. Zakona redovno tjedno radno vrijeme ograničeno na najviše 40 sati, to se u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena po tjednima propisuje obveza da u četveromjesečnom razdoblju prosječno tjedno radno vrijeme ne prelazi 40 sati tjedno. U tom slučaju broj sati iznad 40 u pojedinom tjednu ne smatra se ( pa se niti ne obračunava) kao prekovremeni rad.

MINIMALNO TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA

Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je od najmanje 4 tjedna ( institut godišnjeg odmora uređen je člancima 55.-64. Zakona o radu). Poslodavcima su dana dva ovlaštenja:
- urediti broj radnih dana koji se uračunava u godišnji odmor radnika i
- utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog Zakonom.
I u ovom slučaju obrtnici s 20 ili više radnika to pitanje utvrđuju pravilnikom o radu. Trenutno je stanje takvo da Kolektivni ugovor između radnika i poslodavca nije više u obvezatnoj primjeni za sve obrtnike, nego samo za njegove potpisnike. U situaciji kad ne postoji obvezujući kolektivni ugovor kojim bi to pitanje bilo riješeno, manji obrtnici koji nemaju pravilnik o radu, moraju pitanje trajanja godišnjeg odmora riješiti ugovorom o radu.
Obrtnicima je preporučeno da odluku prilagode rasporedu radnog vremena kroz tjedan, poštujući načelo da se na isti način utvrđuje broj dana godišnjeg odmora kod utvrđivanja prava kao i kod utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora.

NOVI PROPISI

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Od 1. siječnja 2010. godine na snazi je novi Zakon o radu (NN 149/09.), a jedna od novina koje donosi je obveza poslodavca da radniku kojem je prestao radni odnos i nije iskoristio godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora, isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Novim se zakonom (članak 61. Zakona o radu) ne predviđa mogućnost izdavanja potvrde o neiskorištenom godišnjem odmoru, tako da ukoliko iz bilo kojeg razloga prije prestanka radnog odnosa radnik ne iskoristi godišnji odmor, poslodavac mu je dužan isplatiti novčanu naknadu. Time je izdavanje potvrde zamijenjeno obvezom isplate novčane naknade, te pravo radnika na godišnji odmor tereti onog poslodavca kod kojeg je to pravo i stečeno.

Dakle radnik može ostvariti pravo na naknadu:
- za ostatak odmora za prethodnu godinu ( samo ako mu radni odnos prestaje do 30. lipnja),
- za puni godišnji odmor za prethodnu godinu, ako ga nije koristio zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni odnosno roditeljski dopust ( samo ako mu radni odnos prestaje do 30.lipnja )
- za razmjerni dio godišnjeg odmora za tekuću godinu ( ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja, a u tekućoj godini je radio najmanje jedan navršeni mjesec),
- za puni godišnji odmor za tekuću godinu ( ako mu radni odnos prestaje 1. srpnja ili kasnije).

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor i u slučaju kad radniku izvanredno otkaže ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja. U slučaju smrti radnika, nasljednici imaju pravo od poslodavca potraživati naknadu za dio ili cijeli godišnji odmor na koji je pokojni stekao pravo, a nije ga iskoristio.

Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu, ali uz slijedeća ograničenja:
- ona ne može biti niža od prosječne mjesečne plaće radnika u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
- u taj se iznos uračunavaju svi primici u novcu i u naravi koji predstavljaju naknadu za rad.

Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor samo ako je takva obveza utanačena izvorom radnog prava koji ga obvezuje ( kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca, pravilnik o radu, ugovor o radu, sporazumi, odluke poslodavaca). Pravo radnika na regres za godišnji odmor je uvijek vezano uz korištenje godišnjeg odmora. Naknada plaće za neiskorišteni godišnji odmor se u poreznom smislu isplaćuje kao bruto plaća, zajedno s pripadajućim doprinosima iz plaće i na plaću, porezom na dohodak i eventualnim prirezom.

NOVI PROPISI

Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga

Temeljem članka 9. stavka 7. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, donio Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga koji je objavljen u Narodnim novinama broj 52/10 od 28. travnja 2010. godine.

Ovim Pravilnikom određuje se način isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga prilikom prodaje proizvoda i pružanja usluga potrošačima.

Pravilnik stupa na snagu u roku od 8 dana od dana objave u Narodnim novinama, a trgovci su dužni svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od godine dana, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

NOVI PROPISI

Trgovci samostalno određuju radno vrijeme trgovina

Potaknuti upitima obrtnika, a vezano uz propise kojima je regulirano pitanje rada trgovina blagdanom, podsjećamo da je Odlukom Ustavnog suda od 19. lipnja u Zakonu o trgovini ukinut je veći dio odredbi o zabrani rada nedjeljom i blagdanom, čime trgovac samostalno određuje radno vrijeme trgovine, u skladu sa zakonima.Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, propisuje načelo da se u dane blagdana ne radi, no ovim Zakonom ne propisuju se nadzorne odredbe i kaznene mjere za one trgovce koji na blagdane rade.Trgovine su dužne jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti radno vrijeme na ulazu u prodavaonicu i pridržavati se tog radnog vremena. Stoga na blagdane trgovine mogu raditi ako su trgovci donijeli odluku o takvom radnom vremenu te takvo radno vrijeme istaknuli na ulazu u prodavaonicu.

NOVI PROPISI

Promjene u poreznim propisima

Hrvatski sabor usvojio je 30. srpnja 2009. godine nekoliko zakona kojima se mijenja porezni sustav u Republici Hrvatskoj. Za većinu obrtnika od interesa su izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost te novi Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, oba objavljeni u Narodnim novinama broj 94 od 1. kolovoza 2009. godine, što je ujedno i datum njihova stupanja na snagu.

Porez na dodanu vrijednost

Izmjena se odnosi na povećanja osnovne stope PDV-a sa dosadašnjih 22% na 23%. Početkom primjene povećane stope PDV-a na svim izdanim računima obrtnika koji su u sustavu PDV-a potrebno je iskazati i obračunati porez po stopi od 23%. Zbog iznimno kratkog roka donošenja Zakona i njegova stupanja na snagu, posebnom uputom Ministarstva financija, poreznim obveznicima dana je mogućnost da prilagodbu naplatnih uređaja izvrše naknadno. Bez obzira na stopu poreza iskazanu na računima u tom prijelaznom razdoblju, obračun poreza mora se od 1. kolovoza 2009. godine izvršiti po stopi od 23%. Preračunata stopa za povećanju stopu PDV-a od 23% iznosi 18,699187%.

Za isporuke izvršene i račune R-2 izdane do 31. srpnja 2009. godine, PDV se iskazuje i obračunava po stopi od 22%. Ukoliko se radi o izdanim predračunima odnosno računima za predujam sa obračunatih 22%, kod izvršenja isporuke biti će potrebno za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti novi račun sa porezom obračunanim po stopi od 23%, a račun za predujam se poništava (stornira).

Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke

Ovaj novi porez plaća se na plaće i mirovine, primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak (ugovori o djelu), primitke po osnovi dividendi i udjela u dobiti te na mirovine na koje se ne plaća porez na dohodak. Kod plaća radnika, poslodavac-obrtnik dužan je posebni porez obračunati na neto plaću (jer osnovicu čini plaća umanjena za obvezne doprinose iz plaće, premije osiguranja te poreza na dohodak i prireza), ako ona prelazi iznos od 3.000,00 kuna.

Na neto plaću radnika koja iznosi od 3.000,01 kn do 6.000,00 kn posebni porez se plaća po stopi od 2% na cijeli iznos neto plaće. Ukoliko neto plaća iznosi 6.000,01 kn ili više, na cijeli iznos neto plaće obračunava se i uplaćuje posebni porez po stopi od 4%. Porez se uplaćuje u korist Državnog proračuna: na račun 1902 - Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke Oblik i sadržaj izvješća koje se o uplaćenom porezu mora dostaviti Poreznoj upravi do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec još nije propisan.

Napomena: Uputa Ministarstva financija - Porezne uprave s detaljnijim informacijama može se pronaći na: http://propisi.porezna-uprava.hr .

NOVI PROPISI

Izmjene Zakona o zaštiti na radu

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 59/96,94/96,114/03,100/04,86/08,116/08 i 75/09) najveće promjene natale su u dijelu obveze poslodavaca koji mora kontinuirano pratiti promjene procesa rada i procjenjivati možebitne opasnosti. Sukladno tome je radnicima koji nisu obuhvaćeni obvezom redovnih zdravstvenih pregleda po posebnom propisu, utvrđeno pravo da u vremenskom razdoblju od svake tri godine, mogu zatražiti takav preventivni zdravstveni pregled. Propisana je i obveza da svaki poslodavac mora imati osobu zaduženu za provedbu aktivnosti zaštite na radu, te je s druge strane propisano i pravo radnika da kod svakog poslodavca, bez obzira na njegovu veličinu, mogu imati povjerenika za zaštitu na radu.

Nadalje, stupanjem Zakona na snagu, svi poslodavci su dužni izraditi procjenu opasnosti što je do sada bila obaveza samo u djelatnosti industrije,graditeljstva,poljoprivrebe, ribarstva, šumarstva, prometa i zdravstva, te poslodavci u drugim djelatnostima (rad s računalom) za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Prema informaciji dobivenoj od Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva, Odjel ZNR - Dosadašnja je izrada procjene opasnosti bila uređena u vrlo složenom postupku i stvarala ralativno visoke troškove, te je ovom izmjenom stvorena mogućnost da se provedbenim propisom područje uredi na način da istu poslodavac može izraditi i pratiti sam, odnosno putem svojih stručnih službi. Dakle, sada obvezu izrade procjene opasnosti imaju svi poslodavci, pa proizlazi da se moraju mijenjati i odredbe Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN, br.48/97, 114/02 i 126/03) (ne samo zbog toga). Rečene izmjene Pravilnika su okvirno predviđene za jesen ove godine. Državni inspektorat će u prijelaznom razdoblju do donošenja izmjena Pravilnika postupati po Zakonu, pa će tražiti procjenu opasnosti od svakog poslodavca (Zakon ima pravno jaču snagu od Pravilnika).

NOVI PROPISI

Novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo

Ministar gospodarstva rada i poduzetništva donio je novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo (NN122/07) koji stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine.

Koje izmjene donosi ovaj Pravilnik?
Obveza vođenja popisa robe u trgovini na malo proizlazi iz članka 20. Zakona o trgovini (NN 11/96, 101/98, 30/99, 75/99, 62/01, 109/01, 49/03 -pročišćeni tekst čl. 27., 103/03, 170/03, 55/04) te za trgovce ne predstavlja novost.

Novim Pravilnikom pojednostavljen je način vođenja Knjige popisa na dva načina:

1. Propisana je iznimka za robu koja se nabavlja svakodnevno, a dobavljači dostavljaju račun za ukupno isporučenu količinu kroz razdoblje od jednog ili dva tjedna, odnosno kroz deset dana. Takva roba neće se morati upisivati u Knjigu popisa dnevno, nego slijedećeg dana nakon zaprimanja računa dobavljača za prethono razdoblje. U praksi, trgovci su i do sada postupali na taj način sa isporučenim kruhom, mlijekom i tiskovinama, izlažući se riziku kazne u slučaju inspekcijskog nadzora. Ubuduće takvo postupanje neće biti kažnjivo, iako ostaje kazna za slučaj ako se popis robe uopće ne vodi.

2. Ukinuta je obveza vođenja primki, te je propisano da se knjiženje obavlja na temelju odgovarajućeg dokumenta koji prati robu, no i dalje postoji obveza da se uz Knjigu popisa osiguraju podaci o prodajnoj cijeni robe s porezom na dodanu vrijednost i prodajnoj vrijednosti. Ovakvo rješenje predstavlja pojednostavljenje osobito za male trgovine, odnosno obrtnike koji uz neku proizvodnu ili uslužnu djelatnost obavljaju još i trgovinu u manjem opsegu. Umjesto ispisivanja novog lista primke i prepisivanja podataka, moći će na dostavnicu nadopisati prodajnu cijenu s PDV-om i ukupnu prodajnu vrijenost, te dobiveni zbroj upisati u Knjigu popisa. Veće trgovine i nadalje mogu koristiti postojeće PC kase i informatičke programe bez potrebe za njihovim mijenjanjem.

Razlozi promjena
Donošenje novog Pravilnika rezultat je nastojanja da se gospodarstvu olakšaju uvjeti poslovanja smanjenjem obveza u administraciji, odnosno pojednostavljenjem evidencija koje moraju voditi. Hrvatska obrtnička komora može sa zdovoljstvom konstatirati da su kroz ove izmjene usvojene upravo one primjedbe i prijedlozi koje su predstavnici Ceha trgovine dali u tijeku provedbe projekta Hitrorez.

Početak primjene
Knjigu popisa na novi, jednostavniji način trgovci mogu početi voditi od 1. siječnja 2008. godine, kada novi Pravilnik stupa na snagu.

Izmjene se odnose na uvođenje nove stope PDV-a. Izmjenama koje se primjenjuju od 1. siječnja 2006. propisani su i novi obrasci Knjige ulaznih i izlaznih računa (Obrasci U-RA i I-RA, te obrasci PDV i PDV-K). Više na www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/2982.htm .

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se program, uvjeti i način polaganja (ispitno povjerenstvo, postupak polaganja, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, registar izdanih uvjerenja i naplata troškova) stručnog ispita osoba koje su prema odredbama Zakona o gradnji dužne položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva.
Ovim Pravilnikom se propisuju i uvjeti, te način upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su dužne upotpunjavati i usavršavati znanje u obavljanju poslova graditeljstva, kao i način provjere upotpunjavanja i usavršavanja znanja.

Članak 2.
Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
– stručni ispit jest ispit kojeg sukladno Zakonu o gradnji moraju položiti određene osobe za obavljanje poslova graditeljstva;
– poslovi sudionika u gradnji – obuhvaćaju poslove projektiranja, poslove građenja i poslove stručnog nadzora,
– poslovi ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu – obuhvaćaju poslove ocjenjivanja sukladnosti, izdavanja certifikata sukladnosti i druge poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda te poslove izdavanja autoriziranih podataka o prethodnim istraživanjima i ispitivanju građevina,
– poslovi prostornog i urbanističkog planiranja – obuhvaćaju stručne poslove prostornog uređenja u smislu posebnog Zakona,
– građevno-tehnička regulativa su važeći propisi iz područja koja uređuje Zakon o gradnji i drugi propisi značajni za primjenu toga Zakona,
– ispitni program je program za polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva;
– obveznik polaganja je osoba koja je sukladno Zakonu o gradnji dužna položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva;
– pristupnik je obveznik polaganja koji pristupa polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva;
– stručno usavršavanje jest upotpunjavanje i usavršavanje znanja za obavljanje poslova graditeljstva;
– obveznik stručnog usavršavanja jest osoba koja je u skladu sa Zakonom o gradnji dužna upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva;
– ispitno povjerenstvo jest povjerenstvo koje provodi stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva;
– ministar jest ministar nadležan za poslove graditeljstva;
– Ministarstvo jest ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva.

Članak 3.
Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važeće građevno--tehničke regulative.

II. ISPITNI PROGRAM

Članak 4.
Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu u obuhvatu i sadržaju koji ovisi o vrsti poslova koje obveznik polaganja obavlja, struci obveznika polaganja i završenom stupnju obrazovanja obveznika polaganja.

Članak 5.
Ispitni program pobliže je propisan u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
Ministar posebnom odlukom utvrđuje važeću građevno–tehničku regulativu koja obuhvaća i sadržava ispitni program iz stavka 1. ovoga članka.
Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se na službenim web stranicama Ministarstva.

Članak 6.
Osoba koja je položila stručni ispit može obavljati poslove graditeljstva u okviru strukovnog područja, vrste poslova i stručne spreme za koju posjeduje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova graditeljstva, ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.

Članak 7.
Osoba koja ispunjava uvjete iz članka 8. i 9. ovoga Pravilnika i koja je položila stručni ispit za jednu vrstu poslova, može obavljati i drugu vrstu poslova, ako je na tim poslovima nakon polaganja stručnog ispita radila najmanje tri godine i ako je položila stručni ispit predviđen za tu vrstu poslova.
Osoba koja je položila stručni ispit po ispitnom programu propisanom za niži stupanj stručne spreme mora ponovno pristupiti polaganju stručnog ispita nakon stjecanja višeg stupnja stručne spreme po ispitnom programu predviđenom za viši stupanj stručne spreme.
U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, polaže se samo razlika ispitnih predmeta ispitnog programa.

III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA

Članak 8.
Pravo na polaganje stručnog ispita obveznik polaganja stječe nakon što je, po završenom školovanju i stjecanju razine obrazovanja propisane ovim Pravilnikom, stekao tri godine radnog staža na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima.
Pravo na polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova sudionika u gradnji i poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu imaju obveznici polaganja arhitektonske, građevinske, elektrotehničke i strojarske struke.
Pravo na polaganje stručnog ispita za poslove prostornog i urbanističkog planiranja ima osoba arhitektonske struke.

Članak 9.
Pravo na polaganje stručnog ispita imaju obveznici polaganja, koji, osim uvjeta iz članka 8. ovoga Pravilnika ispunjavaju i uvjet da su u Republici Hrvatskoj završili srednju školu programa tehničara (IV. stupanj, SSS), ili višu školu programa inženjera (VI. stupanj, VŠS), odnosno fakultet sveučilišnog programa diplomiranog inženjera (VII. stupanj, VSS) i to u okviru struka predviđenih za obavljanje određenih poslova graditeljstva određenih ovim Pravilnikom.
Pravo na polaganje stručnog ispita imaju i obveznici polaganja koji su završili školu, stručni ili sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj, ako se sukladno posebnim propisima svjedodžba odnosno diploma koju su stekli priznaje odgovarajućom svjedodžbi odnosno diplomi iz stavka 1. ovoga članka i ako dokažu ispunjavanje uvjeta iz članka 8. ovoga Pravilnika te uvjeta o struci sukladno stavku 1. ovoga članka.
Pravo na polaganje stručnog ispita imaju i obveznici polaganja koji su završili školu ili fakultet izvan Republike Hrvatske, koji odgovara uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, ako dokažu priznavanje istovjetnosti strane svjedodžbe odnosno diplome sukladno posebnim propisima i ispunjavanje uvjeta iz članka 8. ovoga Pravilnika, te uvjeta o struci sukladno stavku 1. ovoga članka.

Članak 10.
Iznimno od članka 9. ovoga Pravilnika, pravo na polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu ima i obveznik polaganja srednje, više ili visoke stručne spreme odgovarajuće struke, ako je nastavni program prema kojem je završio školu odnosno fakultet primjeren obavljanju specijaliziranih poslova u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti, izdavanjem certifikata i uporabljivošću građevnih proizvoda te izdavanja autoriziranih podataka o prethodnim istraživanjima i ispitivanju građevina.
Iznimno od članka 9. ovoga Pravilnika, pravo na polaganje stručnog ispita samo za obavljanje poslova građenja u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova sudionika u gradnji ima i obveznik polaganja visoke stručne spreme odgovarajuće struke, ako je nastavni program prema kojem je završio fakultet primjeren obavljanju poslova vođenja pojedinih radova.

IV. NAČIN POLAGANJA STRUČNOG ISPITA

1. Ispitno povjerenstvo

Članak 11.
Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva.

Članak 12.
Ispitno povjerenstvo osniva se za svako strukovno područje predviđeno ispitnim programom, a sastoji se od predsjednika i najmanje dva člana, ovisno o strukovnom području, te tajnika ispitnog povjerenstva.
Predsjedniku, članovima i tajniku ispitnog povjerenstva imenuju se zamjenici.

Članak 13.
Ispitno povjerenstvo osniva ministar posebnom odlukom.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ministar imenuje predsjednika ispitnog povjerenstva, članove i tajnika ispitnog povjerenstva.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ministar imenuje i zamjenike iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 14.
Za strukovno područje arhitekture i strukovno područje građevinarstva predsjednik i zamjenik predsjednika ispitnog povjerenstva je osoba iz Ministarstva.
Predsjednikom i članovima ispitnog povjerenstva, te njihovim zamjenicima, mogu se imenovati samo osobe koje imaju visoku stručnu spremu i odgovarajuće radno iskustvo na poslovima izrade, nadzora primjene ili provedbe propisa iz predmeta koje ispituju.
Osobe iz stavka 2. ovoga članka moraju imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, odnosno moraju imati položen odgovarajući ispit prema posebnim propisima za uže strukovno područje koje ispituju ako je takav ispit propisan.

Članak 15.
Odlukom iz članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika ministar određuje i koje će predmete ispitivati osobe imenovane u ispitno povjerenstvo.

Članak 16.
Predsjednik ispitnog povjerenstva i njegov zamjenik, kada ga zamjenjuje, odgovorni su za zakonito provođenje stručnog ispita.
Ispitno povjerenstvo obvezno je stručni ispit provoditi u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 17.
Administrativni poslovi u vezi polaganja stručnog ispita obavljaju se u Ministarstvu.
Tajnik ispitnog povjerenstva obavlja administrativne poslove vezano uz spis za polaganje stručnog ispita pojedinog pristupnika i upis uvjerenja o položenom stručnom ispitu u Registar iz članka 31. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 18.
Osobe koje čine ispitno povjerenstvo i osobe koje su imenovane njihovim zamjenicima, kada sudjeluju u održavanju stručnog ispita, imaju pravo na naknadu.
Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar posebnom odlukom.

2. Postupak polaganja stručnog ispita

Članak 19.
Pristupnik Ministarstvu podnosi zahtjev za polaganje stručnog ispita na obrascu SIG-1, dimenzije 210 × 297 mm, koji je pobliže određen u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pristupnik obvezno prilaže dokaze o ispunjavanju uvjeta za polaganje stručnog ispita i to o:
– stečenom o radnom stažu,
– stručnoj spremi u okviru propisane struke.
Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka, uz zahtjev za polaganje stručnog ispita pristupnik prilaže i druge dokaze ako je to potrebno s obzirom na odredbe članka 9. i 10. ovoga Pravilnika.
Dokazi iz stavka 2. ovoga članka osobito su:
– original, odnosno ovjerena preslika diplome o završenom fakultetu ili svjedodžbe o završenoj školi odgovarajuće struke,
– originalna potvrda (o stečenom radnom stažu) poslodavca kod kojega je pristupnik stekao radni staž, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto i sl.) i/ili ovjerena preslika radne knjižice pristupnika.
Pristupnik koji zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka ne dokaže da ispunjava uvjete za polaganje stručnog ispita propisane ovim Pravilnikom, nema pravo pristupiti polaganju stručnog ispita, o čemu će biti obaviješten pisanom obavijesti.

Članak 20.
U roku od 8 dana od dana primitka obavijesti iz članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika, pristupnik može izjaviti pisani prigovor ministru.
O prigovoru iz stavka 1. ovoga članka ministar će odlučiti odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o općem upravnom postupku i u skladu s ovim Pravilnikom.

Članak 21.
O mjestu i vremenu polaganja stručnog ispita pristupniku se dostavlja pisana obavijest, s informacijom o ispitnom programu po kojem se polaže stručni ispit.
Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostavljena pristupniku najmanje 30 dana prije dana određenog za polaganje stručnog ispita.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pisanim podneskom pristupnik može predložiti da mu se odobri polaganje stručnog ispita i prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka.
O prijedlogu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje predsjednik ispitnog povjerenstva. Ako je o prijedlogu odlučeno pozitivno, pristupniku se dostavlja obavijest o novom terminu održavanja stručnog ispita.

Članak 22.
Pristupnik može odgoditi polaganje stručnog ispita u roku iz članka 21. stavka 2. ovoga Pravilnika, ali je o tome dužan izvijestiti Ministarstvo najkasnije tri dana prije roka određenog za polaganje.
Ako se pristupniku dogode nepredviđeni razlozi unutar roka utvrđenog u stavku 1. ovoga članka zbog kojih ne može pristupiti polaganju stručnog ispita, on polaganje ispita može odgoditi pisanim podneskom ili usmeno, uz uvjet da razloge opravda odgovarajućim dokazom.
U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se da pristupnik stručni ispit nije polagao iz opravdanih razloga.

Članak 23.
Prije početka polaganja stručnog ispita tajnik ispitnog povjerenstva za svakog pristupnika obvezno utvrđuje:
1. identitet,
2. jesu li u zahtjevu za polaganje stručnog ispita navedeni svi podaci propisani obrascem zahtjeva,
3. ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje stručnog ispita sukladno ovom Pravilniku,
4. jesu li plaćeni troškovi polaganja stručnog ispita.
Tajnik ispitnog povjerenstva obvezan je upoznati pristupnika s njegovim pravima i obvezama pri polaganju stručnog ispita.
Odredbe stavka 1. i stavka 2. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju polaganja popravnog ispita.

Članak 24.
Stručni ispit se polaže usmeno.
O provođenju stručnog ispita vodi se zapisnik (u daljnjem tekstu: zapisnik o stručnom ispitu).
Zapisnik o stručnom ispitu vodi se na obrascu SIG-2, listova dimenzije 210 × 297 mm, a pobliže je propisan u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

Članak 25.
Uspjeh pristupnika na stručnom ispitu ocjenjuje se ocjenom: ťpoložioŤ, odnosno ťnije položioŤ.
Za svaki ispitni predmet koji pristupnik polaže upisuje se ocjena ťzadovoljioŤ, odnosno ťnije zadovoljioŤ.
Pristupnik dobiva ocjenu ťzadovoljioŤ ako je dao odgovore kojima je dokazao da u propisanoj mjeri poznaje važeću građevno--tehničku regulativu obuhvaćenu ispitnim predmetom.
Pristupnik dobiva ocjenu ťpoložioŤ ako je iz svih ispitnih pred-meta ocijenjen ocjenom ťzadovoljioŤ.
Ocjenu stručnog ispita pristupniku zaključuje i objavljuje predsjednik ispitnog povjerenstva na temelju ocjena iz svih ispitnih pred-meta sadržanih u zapisniku o stručnom ispitu.

Članak 26.
Smatrat će se da stručni ispit nije položio pristupnik koji je pristupio polaganju ispita i tijekom njegova trajanja odustao od polaganja.
Kada pristupnik iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga odustane od započetog polaganja stručnog ispita, ispitno povjerenstvo može donijeti odluku o odgađanju polaganja stručnog ispita za toga pristupnika. Ta odluka se upisuje u zapisnik o stručnom ispitu uz navođenje razloga zbog kojih je o odgađanju ispita odlučeno.

Članak 27.
Pristupnik koji je polagao stručni ispit, a nije položio najviše jedan ispitni predmet, može polagati popravni ispit iz toga ispitnog predmeta (u daljnjem tekstu: popravni ispit).
Rok u kojem se polaže popravni ispit ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 60 dana od dana polaganja stručnog ispita na kojem pristupnik nije zadovoljio u ispitnom predmetu iz kojeg polaže popravni ispit.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na odlaganje i odustajanje od polaganja stručnog ispita primjenjuju se i na popravni ispit.
Podaci o plaganju popravnog ispita upisuju se u zapisnik iz članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Smatrat će se da nije položio stručni ispit pristupnik koji u roku iz stavka 2. ovoga članka ne pristupi polaganju popravnog ispita ili na popravnom ispitu bude ocijenjen ocjenom ťnije zadovoljioŤ.

Članak 28.
Pristupnik koji je započeo polagati stručni ispit, ako je sukladno odredbama ovoga Pravilnika došlo do odgađanja stručnog ispita, može nastaviti polaganje toga ispita u roku od 90 dana računajući od dana kada je donijeta odluka o odgađanju stručnog ispita.
Ako pristupnik koji je započeo polaganje stručnog ispita ne pristupi polaganju odnosno ne nastavi s polaganjem stručnog ispita u roku utvrđenom u stavku 1. ovoga članka smatrat će se da stručni ispit nije položio.

Članak 29.
Pristupnik koji nije položio stručni ispit može ponovo pristupiti polaganju stručnog ispita najranije protekom roka od 30 dana od dana prethodnog polaganja.

3. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu i Registar izdanih uvjerenja

Članak 30.
O položenom stručnom ispitu Ministarstvo izdaje uvjerenje.
Uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje se na obrascu SIG-3, dimenzije 210 × 297 mm, a pobliže je određeno u Prilogu 4. ovoga Pravilnika.
Podaci u obrascu uvjerenja o položenom stručnom ispitu ispunjavaju se elektronički.
Uvjerenje o položenom stručnom ispitu potpisuje predsjednik ispitnog povjerenstva.

Članak 31.
O izdanim uvjerenjima iz članka 30. ovoga Pravilnika u Ministarstvu se vodi Registar.
Registar iz stavka 1. ovoga članka se vodi prema obrascu SIG-4, koji je pobliže određen u Prilogu 5. ovoga Pravilnika. Registar se sastoji od listova dimenzija 210×297 mm, koji su označeni rednim brojem i moraju biti uvezani.
U Registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i uvjerenja iz članka 50. ovoga Pravilnika.
U Registru iz stavka 1. ovoga članka vodi se i evidencija o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja.
Izvod iz Registra izdanih uvjerenja osoba koje ispunjavanjem obveze stručnog usavršavanja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika dokazuju poznavanje važeće građevno-tehničke regulative objavljuje se na službenoj web stranici Ministarstva.

4. Troškovi polaganja stručnog ispita

Članak 32.
Troškove za polaganje stručnog ispita snosi pristupnik ili njegov poslodavac.
Iznos troškova polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka, te način uplate tih troškova određuje ministar posebnom odlukom.
Pristupniku koji je podnio zahtjev za polaganje stručnog ispita i odgodio njegovo polaganje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika uplaćeni iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka priznaje se za iduće polaganje stručnog ispita, ako u međuvremenu troškovi polaganja stručnog ispita nisu utvrđeni u višem iznosu.
Kada su troškovi stručnog ispita utvrđeni u višem iznosu od uplaćenog iznosa iz stavka 3. ovoga članka pristupnik, odnosno njegov poslodavac će nadoplatiti razliku troškova.
Troškovi popravnog ispita plaćaju se u iznosu od 30% troškova utvrđenih za polaganje stručnog ispita, a snosi ih pristupnik ili njegov poslodavac.

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE

1. Obveznici stručnog usavršavanja i način provjere

Članak 33.
Obveznik stručnog usavršavanja dužan je upotpunjavati i usavršavati svoje znanje nakon položenog stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
O stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja vodi se evidencija sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Stručno usavršavanje obveznika stručnog usavršavanja prati se u petogodišnjim razdobljima, na način da obveza za prvo petogodišnje razdoblje počinje teći od prvog sljedećeg dana nakon položenog stručnog ispita.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, od obveze stručnog usavršavanja po ovom Pravilniku izuzeti su državni službenici koji rade na poslovima izrade, nadzora primjene ili provedbe građevno-tehničke regulative.

Članak 34.
Obveznik stručnog usavršavanja stručno usavršavanje tijekom petogodišnjeg razdoblja iz članka 33. stavka 3. ovoga Pravilnika ostvaruje vlastitim odabirom odgovarajućeg oblika i mogućnosti usavršavanja ili prema programu za koji je pribavljena suglasnost u skladu s ovim Pravilnikom, odnosno kombinacijom tih dvaju načina.
Obveznik stručnog usavršavanja dužan je u petogodišnjem razdoblju iz članka 33. stavka 3. ovoga Pravilnika stručnim usavršavanjem u skladu s ovim Pravilnikom ostvariti najmanje 100 bodova, od čega najmanje 20 bodova iz poznavanja građevno-tehničke regulative iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg je položio.
Ostvareni bodovi u jednom petogodišnjem razdoblju stručnog usavršavanja ne mogu se prenositi i evidentirati u drugo petogodišnje razdoblje stručnog usavršavanja.

Članak 35.
Obveznik stručnog usavršavanja obvezan je odabrati voditelja evidencije stručnog usavršavanja za petogodišnje razdoblje.
U svrhu vođenja evidencije stručnog usavršavanja obveznik stručnog usavršavanja dužan je voditelju evidencije stručnog usavršavanja dostavljati:
– podatke o objavljenoj knjizi, priručniku ili članku,
– potvrdu o održanom predavanju po pozivu ili aktivnom/pasivnom sudjelovanju na stručnom ili stručno-znanstvenom skupu
– potvrdu o održanom predavanju ili o pohađanju tečaja ili prisustvovanja skupu stručnog usavršavanja u okviru petogodišnjeg programa stručnog usavršavanja,
– original ili ovjerenu kopiju diplome o stečenom stručnom i/ili znanstvenom stupnju,
– potvrdu o aktivnom radu u stručnom povjerenstvu Ministarstva, odnosno Tehničkom odboru Hrvatskog zavoda za norme,
– druge dokaze vezane za aktivnosti usavršavanja i upotpunjavanja znanja iz područja graditeljstva.

Članak 36.
Obveznik stručnog usavršavanja koji iz opravdanih razloga npr. zbog: bolesti, porodnog dopusta, rada u inozemstvu, nezaposlenosti i sl. nije bio u mogućnosti kontinuirano u petogodišnjem razdoblju obavljati stručno usavršavanje prema odredbama ovoga Pravilnika, te zbog toga nije uspio steći propisani broj bodova za to razdoblje, može ministru podnijeti zahtjev za produženje razdoblja stručnog usavršavanja. Zahtjev mora potkrijepiti odgovarajućim dokazima.
O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ministar će odlučiti rješenjem.
U rješenju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zahtjev osnovan, ministar će odrediti produženje razdoblja stručnog usavršavanja za proteklo petogodišnje razdoblje, koje ne može biti dulje od godinu dana.

2. Oblici stručnog usavršavanja i evidencija

Članak 37.
Stručno usavršavanje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unaprjeđivanjem stručnog znanja, i to osobito:
– objavljivanjem knjiga, priručnika te stručnih i znanstvenih radova iz područja graditeljstva,
– održavanjem predavanja ili aktivnom/pasivnom sudjelovanju na stručnom ili stručno-znanstvenom skupu
– pohađanjem tečaja cjeloživotnog učenja koje organiziraju sveučilišta i veleučilišta ili održavanjem predavanja na tom tečaju,
– pohađanjem tečajeva stručnog usavršavanja drugih organizatora ili održavanjem predavanja na tom tečaju,
– sudjelovanjem u radu stručnih i stručno-znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica i sl. ili održavanjem predavanja na njima,
– aktivnim radom u stručnim povjerenstvima Ministarstva vezanim za građevno-tehničku regulativu, odnosno Ispitnom povjerenstvu,
– aktivnim radom u Tehničkim odborima Hrvatskog zavoda za norme iz područja graditeljstva,
– sudjelovanjem u radu međunarodnih tijela vezanih za tehničko zakonodavstvo iz područja graditeljstva,
– drugih vrsta djelovanja kojima osoba dokazuje svoj napredak i usavršavanje u struci.
Stručno usavršavanje na način propisan stavkom 1. ovoga članka boduje se u skladu s Tablicom koja je pobliže propisana u Prilogu 6. ovoga Pravilnika.

Članak 38.
Pohađanje tečajeva i nizova stručnih ili znanstvenih skupova iz stavka 1. članka 37. ovoga Pravilnika, odnosno održavanje predavanja na njima, smatrat će se stručnim usavršavanjem ako se oni provode prema petogodišnjem programu za kojeg je pribavljena suglasnost Ministarstva.

3. Nositelj programa stručnog usavršavanja, suglasnost na petogodišnji program stručnog usavršavanja

Članak 39.
Petogodišnji program stručnog usavršavanja (u daljnjem tekstu: program) provode, u pravilu, strukovne organizacije, te sveučilišta i veleučilišta, (u daljnjem tekstu: nositelj programa).
Nositelj programa dužan je za program pribaviti suglasnost Ministarstva iz članka 38. ovoga Pravilnika.
Za pribavljanje suglasnosti iz članka 38. ovoga Pravilnika nositelj programa podnosi zahtjev uz koji se prilažu dokazi da program ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom, te podaci i dokazi o nositelju programa i o osobi odgovornoj za provedbu programa.
Suglasnošću na program određuje se i bodovna vrijednost pojedinih dijelova programa te, po potrebi način provjere znanja stečenih programom, kao i obveze nositelja programa osobito glede:
– načina provedbe programa,
– osiguranja dostupnosti programa u skladu s područnim potrebama,
– vođenja evidencije stručnog usavršavanja.
Suglasnost iz članka 38. ovoga Pravilnika nije upravni akt.
Suglasnost iz članka 38. ovoga Pravilnika može se dati za tečaj odnosno za niz stručnih ili stručno-znanstvenih skupova ako oni sadrže predavanja, okrugle stolove i/ili radionice na kojima polaznici tečaja odnosno sudionici skupa usvajaju nova znanja o metodama projektiranja i građenja građevina, postupcima utvrđivanja stanja građevina, održavanju građevina i sl., te prate promjene i razvoj građevno-tehničke regulative, u obuhvatu koji obvezniku stručnog usavršavanja osigurava prikupljanje minimalno propisanog broja bodova u petogodišnjem razdoblju za koje je program dobio suglasnost.

Članak 40.
Programu se može izdati suglasnost Ministarstva ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. sadržaj programa mora biti utemeljen na suvremenim spoznajama i znanjima znanosti i struke te stanju i razvoju građevno--tehničke regulative,
2. sadržaj programa mora osigurati prijenos suvremenih spoznaja i znanja radi osposobljavanja osoba za učinkovit rad u europskom gospodarskom prostoru,
3. predavači uključeni u realizaciju programa moraju biti osobe visoke stručne spreme, priznati stručnjaci iz stručnog područja programa, te osobe koje trajno rade na izradi, nadzoru primjene ili provedbi građevno-tehničke regulative uključene u program,
4. program mora sadržavati kategorije stručnog usavršavanja (unaprjeđivanja i usavršavanja znanja) u skladu s bodovnim sustavom određenim Tablicom iz Priloga 6. ovoga Pravilnika.

Članak 41.
Program za kojeg je nositelj programa pribavio suglasnost iz članka 38. ovoga Pravilnika može se godišnje mijenjati uz pribav-ljenu suglasnost Ministarstva za tu promjenu programa. Ova suglasnost pribavlja se odgovarajućom primjenom postupka iz članka 39. ovoga Pravilnika.

Članak 42.
Nositelj programa obvezan je:
– provjeriti identitet i prisutnost osobe koja pohađa tečaj ili sudjeluje na skupu kroz sve vrijeme održavanja tečaja ili skupa,
– voditi evidenciju stručnog usavršavanja kod njega prijavljenog obveznika stručnog usavršavanja za sve oblike stručnog usavršavanja, neovisno radi li se o stručnom usavršavanju iz njegovog programa ili ne, bez posebne naknade,
– izvještavati Ministarstvo najmanje jednom godišnje, a na zahtjev Ministarstva i češće, o provedbi programa, o podacima iz evidencija koje vodi te o drugim pitanjima značajnim za stručno usavršavanje obveznika stručnog usavršavanja,
– izvjestiti Ministarstvo o rezultatima stručnog usavršavanja u petogodišnjem razdoblju, kod njega prijavljenih obveznika stručnog usavršavanja,
– omogućiti Ministarstvu nadzor nad provedbom programa i drugim obvezama nositelja programa koje ima u skladu s ovim Pravilnikom te nad dokumentima na temelju kojih se vodi evidencija stručnog usavršavanja obveznika stručnog usavršavanja.
Pod godišnjim izvještajnim razdobljem iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka podrazumijeva se razdoblje od 1. listopada prethodne godine do 30. rujna tekuće godine, a izvještaj za prethodno izvještajno razdoblje predaje se do 31. listopada tekuće godine.
Rezultati stručnog usavršavanja iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka upisuju se u Registar iz članka 31. ovoga Pravilnika.
Obveznik stručnog usavršavanja, na temelju odgovarajućih dokumenata, može od Ministarstva zahtijevati ispravak u registar upisanog broja bodova ako nađe da upisani broj bodova stručnog usavršavanja nije istovjetan stvarno stečenom broju bodova.
Nositelj programa dužan je utvrditi i učiniti dostupnim na prikladan način pisana pravila o načinu provedbe programa i drugih obveza u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i suglasnošću iz članka 38. ovoga Pravilnika.

Članak 43.
Kada se utvrde nepravilnosti u provedbi programa, rješenjem Ministarstva nositelju programa će se odrediti primjereni rok u kojem nepravilnost mora otkloniti.
Ako nositelj programa nepravilnost u provedbi programa ne otkloni u roku iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem ukinuti suglasnost za provođenje programa.
Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka ujedno se određuje novi obveznik vođenja evidencije obveznika stručnog usvršavanja koji su bili evidentirani kod nositelja programa kojem je suglasnost ukinuta.

Članak 44.
Nositelj programa dužan je obvezniku stručnog usavršavanja koji je pohađao tečaj ili sudjelovao na stručnom odnosno stručno--znanstvenom skupu izdati ispravu o završenom tečaju odnosno pohađanju skupa koja sadrži:
1. naziv nositelja programa
2. ime i prezime polaznika
3. datum i mjesto rođenja polaznika
4. naziv programa te datum održavanja i naziv tečaja ili skupa kojeg je osoba pohađala,
5. vrijednost tečaja ili skupa izraženu u bodovima u skladu s Tablicom iz Priloga 6. ovoga Pravilnika,
6. broj isprave i datum izdavanja,
7. potpis osobe odgovorne za provedbu programa i pečat nositelja programa.
4. Pripremni program za polaganje stručnog ispita

Članak 45.
U svrhu pripreme kandidata za polaganje stručnog ispita mogu se provoditi pripremni programi.
Pripremni programi iz stavka 1. ovoga članka mogu se provoditi ako je na pripremni program pribavljena suglasnost Ministarstva.
Sadržaj pripremnog programa za polaganje stručnog ispita mora odgovarati ispitnom programu propisanom ovim Pravilnikom.
Odredbe ovoga Pravilnika kojima je propisano pribavljanje suglasnosti na program stručnog usavršavanja odgovarajuće se primjenjuju i na pripremni program za polaganje stručnog ispita.
Pohađanjem pripremnog programa za polaganje stručnog ispita ne stječu se bodovi propisani ovim Pravilnikom za stručno usavršavanje.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. Prilozi Pravilnika

Članak 46.
Prilozi: 1., 2., 3., 4., 5. i 6. iz odredbi ovoga Pravilnika sastavni su dio Pravilnika.

2. Stručni ispiti

Članak 47.
Danom početka primjene ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu (ťNarodne novineŤ, br. 23/89).
Ispitne komisije osnovane prema Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka dužne su u roku 30 dana od dana početka primjene ovoga Pravilnika predati Ministarstvu propisane evidencije o osobama koje su položile stručni ispit prema ranije važećim propisima.

Članak 48.
Osobe koje su prijavile stručni ispit do dana početka primjene ovoga Pravilnika, polagat će stručni ispit prema Pravilniku o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu (ťNarodne novineŤ br. 23/89).
Ispitne komisije iz članka 47. stavka 2. ovoga Pravilnika obav-ljaju posao ispitnih komisija do dana početka primjene ovoga Pravilnika.

Članak 49.
Osobe koje su do dana početka primjene odredbi ovoga Pravilnika koje se odnose na polaganje stručnog ispita, položile stručni ispit prema ranije važećim propisima za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu, nastavljaju obavljati poslove sudionika u grad-nji, poslove ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu ili poslove prostornog i urbanističkog planiranja, bez polaganja razlike ispitnih predmeta ispitnog programa propisane člankom 7. stavak 1. i 3. ovoga Pravilnika.

Članak 50.
Smatrat će se da je položila stručni ispit u skladu s odredbama ovoga Pravilnika osoba geodetske struke koja:
– je položila stručni ispit sukladno propisima kojima se uređuju poslovi državne izmjere i katastra nekretnina,
– posjeduje uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz podstavka 1. ovoga članka u kojem je, ako je to tim propisom uređeno, utvrđeno da je stručni ispit obuhvatio i poznavanje propisa iz područja graditeljstva,
– je presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu iz podstavka 1. ovoga članka, ovjerenu od javnog bilježnika, dostavila Ministarstvu radi upisa u Registar iz članka 31. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su se stručno usavršavati i obavještavati Ministarstvo o stečenim bodovima u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje stručno usavršavanje iz područja državne izmjere i katastra nekretnina.
Odredbe stavka 1. podstavka 2., te stavka 2. ovoga članka primjenjuju se od dana stupanja na snagu propisa o stručnom ispitu iz područja državne izmjere i katastra nekretnina, kojim se propisuje i obveza poznavanja propisa iz područja graditeljstva te obveza stručnog usavršavanja.

Članak 51.
Ministar će imenovati ispitna povjerenstva iz članka 11. ovoga Pravilnika do 30. rujna 2005. godine.

3. Stručno usavršavanje

Članak 52.
Za osobe koje su položile stručni ispit po Pravilniku iz članka 47. stavka 1. ovoga Pravilnika obveza stručnog usavršavanja počinje teći od 1. listopada 2005. godine.
Obveznicima stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka za prvo petogodišnje razdoblje stručnog usavršavanja sukladno odredbama ovoga Pravilnika prema ovom Pravilniku bodovat će se stručno usavršavanje ostvareno u 2005. godini, bez obzira na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Obveznici stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. rujna 2006. odabrati strukovno područje i vrstu poslova u kojoj će se usavršavati sukladno Ispitnom programu propisanom ovim Pravilnikom.
Obveznici stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka dužni su odabrati voditelja evidencije o stručnom usavršavanju do 30. rujna 2006. godine.

4. Stupanje na snagu

Članak 53.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u ťNarodnim novinamaŤ.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na polaganje stručnog ispita primjenjuju se od 1. listopada 2005. godine.

Klasa: 360-01/05-04/00003
Urbroj: 531-01-05-3
Zagreb, 30. lipnja 2005.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG 1.

ISPITNI PROGRAM

Točka 1.
(1) Ispitni program obuhvaća sljedeće ispitne predmete:
1. Osnove građevne regulative
2. Tehnička regulativa
3. Regulativa zaštite osoba, okoliša, materijalnih i kulturnih dobara.
(2) Strukovna područja su:
1. Područje arhitekture,
2. Područje građevinarstva,
3. Područje elektrotehnike,
4. Područje strojarstva.

Točka 2.
Gradivo ispitnog predmeta ťOsnove građevne regulativeŤ obuhvaća poznavanje važećih propisa ili dijelova važećih propisa koji uređuju:
1. gradnju građevina
2. prostorno uređenje
3. komunalno gospodarstvo
4. normizaciju
5. obvezne odnose u graditeljstvu
6. upravno postupanje i uredsko poslovanje
u obuhvatu poznavanja koji ovisi o strukovnom, vrsti poslova, stečenoj stručnoj spremi i struci pristupnika stručnom ispitu.

Točka 3.
(1) Gradivo predmeta ťTehnička regulativaŤ za poslove sudionika u gradnji obuhvaća važeće propise ili dijelove važećih propisa koji uređuju odnosno razrađuju bitne zahtjeve za građevinu te druge tehničke uvjete za građevine odnosno njihove dijelove:
1. bitni zahtjevi i nesmetan pristup i kretanje u građevinama,
2. posebni zahtjevi, uvjeti i sadržaji projekata za građevine,
3. posebni zahtjevi i uvjeti pri izvođenju građevina,
4. projektiranje, oprema i izvođenje instalacija u zgradama, postrojenjima, inženjerskim i drugim građevinama,
5. drugi propisi u vezi s obavljanjem poslova sudionika u grad-nji, u obuhvatu poznavanja koji ovisi o strukovnom području i pripadnoj vrsti građevina, vrsti poslova, stečenoj stručnoj spremi i struci pristupnika stručnom ispitu.
(2) Osobe koje sukladno članku 10. stavku 2. ovoga Pravilnika polažu stručni ispit samo za obavljanje poslova građenja ispitni program obuhvaća one važeće propise ili dijelove važećih propisa iz stavka 1. ove točke koji se odnose na izvođenje građevina i instalacija i druge propise u vezi s poslovima vođenja pojedinih radova za koje se polaže stručni ispit.
(3) Gradivo predmeta ťTehnička regulativaŤ za poslove ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu obuhvaća važeće propise ili dijelove važećih propisa koji uređuju uporabljivost građevnih proizvoda i uporabljivost građevine:
1. uporabljivost građevnih proizvoda i bitni zahtjevi za građevinu,
2. utvrđivanje uporabljivosti, ocjenjivanje sukladnosti i certificiranje sukladnosti građevnih proizvoda,
3. uporabljivost građevine i bitni zahtjevi za građevinu,
4. prethodna istraživanja na lokaciji građevine, ispitivanje građevina, izdavanje autoriziranih podataka,
5. normizaciju, akreditaciju, mjeriteljstvo te temeljne zahtjeve i sigurnost proizvoda,
6. druge propise u vezi s obavljanjem poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti.
(4) Gradivo predmeta ťTehnička regulativaŤ za poslove prostornog i urbanističkog planiranja obnuhvaća važeće propise ili dijelove važećih propisa koji uređuju područje prostornog i urbanističkog planiranja te druge propise koji su u vezi s time:
1. prostorno uređenje,
2. zaštitu okoliša i prirode,
3. prometne, telekomunikacijske i opskrbne mreže,
4. korištenje prostora, zemljišta odnosno voda,
5. postupanje s otpadom,
6. druge propise koji su u vezi s obavljanjem poslova prostornog i urbanističkog planiranja.

Točka 4.
Gradivo predmeta ťRegulativa zaštite osoba, okoliša, materijalnih i kulturnih dobaraŤ obuhvaća važeće propise odnosno dijelove važećih propisa koji uređuju:
1. zaštitu od požara,
2. zaštitu na radu te drugih zahtjeva sigurnosti u korištenju,
3. zaštitu od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugih zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša,
4. zaštitu i očuvanje kulturnih dobara,
prilagođeno potrebama obavljanja pojedinih poslova u sudionika u gradnji, poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu odnosno poslova prostornog i urbanističkog planiranja.

Vezano uz početak primjene novog Zakona o posebnom porezu na kavu (NN 87/05) koji započinje s primjenom 1.rujna 2005. podsjećamo sve trgovce na malo i obveznike označavanja kave obilježavajućim markicama (čl. 10. st 1. i 2. Zakona), da su obvezni:

- popisati zalihe kave na dan uoči početka primjene Zakona , 31.08.2005.
- sastaviti zapisnik prema nazivima proizvoda, odnosno vrstama kave, izraženo u neto kilogramima težine
- dostaviti zapisnik o obavljenu popisu zaliha nadležnoj carinarnici u roku 10 dana nakon popisa.

Zakon o posebnom porezu na kavu objavljen je u Narodnim novinama br. 87 od 18. srpnja 2005., stupio je na snagu osmoga dana od dana objave, a primjenjuje se od 1. rujna 2005. Pravilnik o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama za označavanje kave objavljen je u Narodnim novinama br. 92 od 27. srpnja 2005., stupio je na snagu danom objave, a primjenjuje se od 1. rujna 2005. godine.

Prema čl. 8 navedenog Pravilnika obveznici označavanja kave obilježavajućim markicama iz čl. 10 st. 1. i 2. Zakona o posebnom porezu na kavu koji stavljaju kavu u promet na carinskom području Republike Hrvatske podnose Zahtjev za tiskanje markica nadležnoj carinarnici prema svom sjedištu i to do petoga u mjesecu.

Iznimno zbog kratkih rokova zahtjev za tiskanje markica za rujan 2005. podnosi se Ministarstvu financija Carinska uprava - Središnji ured na faks: 01/ 61 02 369. Kontakt u Carinskoj upravi je gosp. Srećko Stajčić (načelnik) tel: 01/61 02 326. Stoga Vas molimo da se javite izravno gosp. Stajčiću.

Napominjemo da će sve carinarnice dobiti uputu o podnošenju zahtjeva za od Ministarstva financija Carinske uprave za provedbu Zakona o posebnom porezu na kavu.

Za neizvršenje navedenog, Zakonom je predviđena novčana kazna za fizičke osobe u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna. Upravni nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Carinska uprava.

Trgovci na malo te ugostitelji mogu prodavati zalihe kave popisane 31.08.2005. a koja nije označena obilježavajućim markicama, još 30 dana nakon početka primjene Zakona, odnosno do 1.listopada 2005. Nakon toga neoznačene količine kave treba povući iz prodaje, sukladno dogovoru s dobavljačem.

Napominjemo da smo provjerili da li je navedeni popis obvezan i za ugostitelje koji se bave prometom kave, i dobili tumačenje od Carinske uprave da se navedene odredbe odnose i na ugostitelje, jer ih se poistovjećuje u ovom slučaju s trgovcima na malo kavom i proizvodima od kave.

Slijedom Odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora poslodavaca i radnika u obrtu (NN 75/05) Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, zatražili smo od Ministarstva pojašnjenja vezana uz primjenu ovog Kolektivnog ugovora, naknadno objavljenog u Narodnim novinama br. 84/2005 od 11. srpnja 2005. godine.

Pojašnjenja su zatražena kao odgovori na dva pitanja:

1. Koji gospodarski subjekti imaju obvezu primjene Kolektivnog ugovora poslodavaca i radnika u obrtu, zaključen 17. ožujka 2005. godine?
2. Na koji način će kolektivne ugovore primjenjivati obrtnici koji obavljaju više različitih djelatnosti?

U svom odgovoru Ministarstvo je za prvo postavljeno pitanje uputilo na potrebu traženja tumačenja od zajedničke komisije potpisnika Kolektivnog ugovora, dok je za slučaj kad istog obrtnika može obvezivati više kolektivnih ugovora uputilo na primjenu povoljnijeg prava za radnika.

U primjeni Kolektivnog ugovora pojavila su se još neka pitanja od interesa za sve obrtnike, te ćemo u nastavku pokušati i njih pojasniti.
Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora je stupila na snagu 28. lipnja 2005. godine, te se od tog datuma i treba primijeniti, što na primjeru obračuna plaće znači da već plaću za mjesec srpanj 2005. godine treba obračunati sukladno odredbama Kolektivnog ugovora. Ukoliko je to propušteno učiniti, bilo bi potrebno na obračunu plaće za kolovoz izvršiti i obračun razlike za srpanj 2005. godine.
Kolektivnim ugovorom predviđene svote najnižih plaća prema kvalifikacijama (koje se još moraju uvećati za 0,5% za svaku navršenu godinu efektivnog staža osiguranja) veće su od najniže utvrđene osnovice za obračunavanje doprinosa koja iznosi 2.080,75 kn prema odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02). To znači da su prema Kolektivnom ugovoru utvrđene plaće ujedno i osnovice za obračun obveznih doprinosa iz i na plaću, kao i poreza na dohodak i prireza. Ove osnovice ne treba uspoređivati s plaćom ili osnovicama koje bi se dobile množenjem najniže propisane osnovice za obvezna osiguranja i koeficijenta složenosti poslova, jer ti koeficijenti više nisu propisani, a kolektivnim je ugovorom utvrđena najniža osnovica prema složenosti poslova u apsolutnom iznosu.
Postojeći ugovori o radu obvezuju i obrtnika kao poslodavca i radnika i to s izmijenjenim uvjetima temeljem primjene odredbi Zakona o radu (NN 147705 - pročišćeni tekst) i Kolektivnog ugovora, bez obzira da li je sklopljen dodatak ugovoru ili novi ugovor. Radi jednostavnije primjene bilo bi ipak uputno zaključiti dodatke ugovoru kojima će se utvrditi prava i obveza sukladno uvjetima iz Kolektivnog ugovora.

Što je, zapravo, crtični kod?
Crtični kod je uvjet zajedničkog jezika između trgovačkih partnera i ima strogo određena pravila. Omogućuje velike prednosti i uštede u poslovanju i široko se primjenjuje od industrijske logistike i trgovine do zdravstva i vojske.
Jednostavnije rečeno, to je broj pretvoren u smisleni niz tamnih linija i svijetlih međuprostora koje skener opet pretvara u broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o proizvodu, usluzi ili lokaciji. Tako je moguća svakodnevna inventura, kontrola zaliha, utvrđivanje poreznih obveza itd.

Mora li zakonski svaki proizvod u Hrvatskoj imati svoj kod?
Postojeći propisi ne upućuju izravno na obvezu stavljanja crtičnih kodova na proizvode, ali trgovine jedino njihovim korištenjem mogu ispuniti propisane obaveze, što upućuje na potrebu za kodiranjem proizvoda.

Mora li zakonski naš izvozni proizvod imati kod?
U javnosti se pronijela informacija da se od 1. siječnja 1997. crtični kodovi stavljaju na proizvode namijenjena izvozu, ali to decidirano do sada nigdje ne piše. Ako je netko do sada izvozio bez crtičnog koda, može to i dalje činiti, ako inozemni kupac prihvaća nekodirane proizvode.

U Hrvatskoj proizvodimo licencni strani proizvod. Moramo li na njega staviti naš kod?
Crtični kod ponajprije označava podrijetlo, tj. mjesto proizvodnje. Znači morate imati svoj crtični kod.

Uvozimo već kodirani proizvod. Moramo li na njega stavljati naš kod?
Ne, ako se radi o EAN kodu. EAN sustav je jedinstveni sustav označavanja proizvoda na svjetskoj razini i već jednom kodirani proizvod EAN kodom nije potrebno ponovno označavati. Pod tim brojem će u bazu podataka biti uneseno da je proizvod proizveo strani proizvođač XY, a trgovačkoj kući ga je prodao WZ, cijena mu je x i drugo.

Kako da dođem do crtičnog koda, koliko stoji i koliko traje postupak dodjele?
Jednostavno. Kako bismo vas uputili na najjednostavniji način, najbolje je da ostavite adresu na koju će Vam djelatnici Hrvatskog udruženja za kodiranje poslati osnovne informacije o crtičnom kodu i kodiranju, članstvu u Hrvatskom udruženju za kodiranje i dobivanju "svoga" crtičnog koda.

Komplet pristupnih materijala EAN CROATIA može se dobiti poštom ili ga možete podići osobno, u Uredu EAN CROATIA.

Hrvatsko udruženje za kodiranje EAN CROATIA
Tuškanac 14
10000 ZAGREB

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na:
- Nataša Đura, praćenje članstva, tel. 01/48-95-000
- Koraljka Grenac, praćenje članstva, tel. 01/48-95-008

- fax: 01/48-95-001
- WEB: http://www.ean-croatia.hr
- e-mail: ean-croatia@ean-croatia.hr

Također ga možete kopirati s web-stranica, www.ean-croatia.hr u kompletu.

VAŽNE NAPOMENE - MOLIMO PROČITAJTE!

1. Pri učlanjenju u Udruženje EAN CROATIA uplaćuju se i članarina i naknade.
2. U naknade za usluge uračunat je PDV, a u godišnju članarinu nije, u skladu sa Zakonom o udrugama.
3. Upis u registar plaća se jednokratno.
4. Članarina i naknada za uporabu kodova plaćaju se svake godine, po računu koji članice dobivaju od Udruženja EAN CROATIA.
5. Pri pristupanju nove članice dobivaju "OPĆI KORISNIČKI PRIRUČNIK EAN CROATIA".
6. Prijenos i davanje EAN kodova u podnajam drugim gospodarskim subjektima NAJSTROŽE JE ZABRANJENO!
7. Zahtjev za istupanje iz članstva podnosi se u pismenom obliku do kraja tekuće godine, s pravnim učincima u narednoj godini.

24-08-2005

1. Kontaktirati Hrvatsku gospodarsku komoru, Centar za kvalitetu na jedan od načina:
dopisom na adresu: HGK-Centar za kvalitetu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
telefonom: 01/ 48 28 448, 01/ 48 28 374
telefaksom: 01/ 45 61 614
E-mailom: kvaliteta@hgk.hr

2. Informaciju o uvjetima za dobivanje prava uporabe znaka (Hrvatska kvaliteta ili
Izvorno hrvatsko) možete naći na web stranici www.hgk.hr ili Vam Centar može poslati mapu koja sadrži:

- Zahtjev
- Izjavu o podrijetlu robe
- Pravilnik o znakovima vizualnog označivanja hrvatskih proizvoda
- Troškovnik
- Shemu postupka rješavanja zahtjeva za dodjelu prava uporabe znaka

3. Za pokretanje postupka dodjele prava uporabe znaka, potrebno je popuniti i
dostaviti Centru niže navedene dokumente ( presnimavanjem s web stranice ili iz dostavljene mape):

- Zahtjev (popunjen, ovjeren i potpisan)

- Izjavu o podrijetlu ( ispisanu, ovjerenu i potpisanu na memorandumu Vaše
tvrtke

i dodatno dostaviti:

- Izvod iz sudskog registra,

- dokumentaciju, koja omogućava prepoznavanje proizvoda na tržištu
(ambalažu, foto dokumentaciju, označavanje i deklaracija proizvoda ili druge
oznake i informacije, koje prate proizvod u prometu),

- dokumentaciju, koja dokazuje iznadprosječnu kvalitetu Vašeg proizvoda
( Vaša argumentacija iznad prosječne kvalitete proizvoda, rezultati ispitivanja,
nagrade i priznanja, certifikat koji dokazuje postojanje uvedenog sustava
kvalitete,

- promidžbeni materijal (osim uobičajenog promidžbenog materijala, kratki opis
djelovanja, povijesti i drugih podataka osobnosti tvrtke-ne više od A4 stranice,

- uzorak proizvoda,

- dokaz o uplaćenim troškovima za rješavanje Zahtjeva.

4. Centar će dobivenu dokumentaciju proslijediti nadležnoj Tehničkoj komisiji
5. Tehnička komisija, nakon obrade dobivene dokumentacije, te posjete proizvodnom pogonu tvrtke donosi Stručno mišljenje, kojim predlaže uvjete dodjele prava uporabe znaka Savjetu projekta.
6. Na osnovu Stručnog mišljenja Tehničke komisije Savjet donosi odluku o dodjeli ili ne dodjeli prava uporabe znaka.
7. Za pravo uporabe znaka sklapa se ugovor između Hrvatske gospodarske komore i korisnika znaka na tri godine uz obvezu korisnika da godišnje potvrdi odobrenu kvalitetu i uplati troškove prava uporabe znaka za tekuću godinu.